Kada češki putnici planiraju svoje odmore ili poslovna putovanja u inozemstvo, prva zračna luka koju razmatraju često nije njihova matična ulazna luka, Zračna luka Václav Havel u Pragu, već Beč, Varšava, Dresden ili čak Berlin. Glavna motivacija za ovaj izbor je jednostavna: značajne uštede. Unatoč nedavnim naporima za oporavak, Zračna luka Prag i dalje zaostaje za svojim regionalnim konkurentima i po cijenama i po dostupnosti izravnih veza.
Alžběta Musilová, česta putnica, podijelila je svoje iskustvo: „Svaki put kad planiramo putovanje, zapravo organiziramo malo natjecanje u nadmetanju između zračnih luka. Prag rijetko pobjeđuje protiv Beča ili Varšave, gdje su letovi dosljedno jeftiniji.” Uštede mogu biti znatne – obitelj od pet članova često uštedi i više od 20 000 CZK, što dulju vožnju do strane zračne luke čini ekonomski opravdanom.
Široke veze i konkurentne cijene
Glavne prednosti zračnih luka poput Beča i Varšave su širi izbor izravnih letova i intenzivna konkurencija među zrakoplovnim tvrtkama, što prirodno snižava cijene karata. Primjerice, Međunarodna zračna luka Beč uspješno se oporavila od pada broja putnika povezanog s pandemijom, nadmašivši promet prije COVID-a s oko 31,7 milijuna putnika godišnje, daleko iznad očekivanih 18 milijuna putnika u Pragu za tekuću godinu.
Varšava je također nadmašila Prag, već premašivši 18,8 milijuna putnika u 2023. godini. Nasuprot tome, praška zračna luka bori se s povratkom svog obujma prije pandemije zbog gubitka ruta, posebno letova koji su prethodno povezivali Ukrajinu, Rusiju i Bjelorusiju, a koji su zajedno činili otprilike 1,6 milijuna putnika godišnje prije COVID-19.
Stručnjak za zračni promet tvrtke EY Petr Kováč objasnio je: „Rat u Ukrajini i posljedični gubitak ruskog i ukrajinskog tržišta teško su utjecali na Prag. Zračna luka Helsinki suočava se sa sličnim problemima, ali oporavak Praga bio je sporiji zbog dodatnog nedostatka – nedostatka snažne domaće mrežne zrakoplovne tvrtke.”
Nedostatak mrežnog operatera i financijske podrške
Povijesno gledano, Czech Airlines (CSA) služio je kao središnja zrakoplovna tvrtka u Pragu, ali njegova se uloga znatno smanjila prije konačnog kolapsa, ostavljajući Prag bez namjenskog prijevoznika za kritične europske i dugolinijske rute. Iako je Smartwings, trenutno najveća češka zrakoplovna tvrtka, tijekom pandemije primila državne kredite, ta je podrška bila neusporediva sa značajnim financijskim spašavanjima koje su primile zrakoplovne tvrtke poput Lufthanse, Air France-KLM-a ili SAS-a, što je olakšalo njihov brzi oporavak i povratak normalnom poslovanju.
Budimpešta je doživjela sličnu situaciju kada je Malév bankrotirao 2012. godine, ali je brzo pronašla zamjenu u Wizz Airu. Prag, međutim, još uvijek nije privukao prijevoznika sposobnog za usporedivu stratešku ulogu.
Skupe aerodromske pristojbe?
Kritičari često navode da su naknade Zračne luke u Pragu pretjerano visoke. Komercijalni direktor Ryanaira, Jason McGuinness, posebno je optužio Zračnu luku u Pragu da ima nekonkurentnu strukturu cijena koja obeshrabruje zrakoplovne tvrtke. Glasnogovornik Zračne luke u Pragu, Jiří Hannich, uzvratio je, navodeći da su se naknade povećale za samo pet posto između 2021. i 2024., što je zapravo smanjenje u realnom iznosu zbog inflacije. Naglasio je: „Naše naknade po putniku znatno su niže nego u Berlinu i Beču. Prosječna naknada u Pragu iznosi 33,91 eura, u usporedbi s 49,13 eura u Berlinu i 55,14 eura u Beču.”
Unatoč tim tvrdnjama, prodavači karata i putnici dosljedno prijavljuju veće ukupne troškove karata prilikom letova iz Praga u usporedbi sa susjednim zračnim lukama.
Praktičnost i uštede za putnike
David, još jedan češki putnik, istaknuo je još jednu ključnu prednost stranih zračnih luka: praktično vrijeme polaska i dolaska. Prepričao je putovanje svoje obitelji na Island iz Berlina, uštedjevši oko 10.000 CZK u usporedbi s Pragom, čak i nakon što su uključeni troškovi goriva i parkiranja. Slično tome, Marek Zouzalík, digitalni nomad, preferira Beč zbog znatno nižih cijena i bolje povezanosti, unatoč dodatnom putnom naporu.
Budući izgledi i planovi za širenje
Prepoznajući ove izazove, Zračna luka Prag aktivno radi na poboljšanju svoje konkurentske pozicije. Nedavni razvoji uključuju nove izravne rute poput ruta za Toronto kojim upravlja Air Canada, Abu Dhabi s Etihad Airwaysom i Seul s Asiana Airlinesom. U tijeku su pregovori o obnavljanju veza s Montrealom, Philadelphijom, Chicagom i proširenju usluga na ključna azijska odredišta poput Hanoija, Šangaja i Tokija.
Osim toga, ambiciozni infrastrukturni projekti poput inicijative Airport City imaju za cilj transformirati prašku zračnu luku u dinamično središte usporedivo s Amsterdamom, Zürichom ili Bruxellesom. Planirani razvoj uključuje nove parkirne strukture, stanice za punjenje električnih vozila, smještaj, urede i logističke objekte, povećavajući ukupnu atraktivnost praške zračne luke.
Ključno razdoblje pred nama
Dok Zračna luka Prag nastavlja poboljšavati svoje usluge i infrastrukturu, privlačenje konkurentnijih prijevoznika i ruta ostaje ključno. Zračna luka je nedavno uspješno otvorila 41 novu rutu i povećala učestalost letova na 66 postojećih ruta, značajno poboljšavajući svoje financijske rezultate. U 2024. godini zabilježila je operativnu dobit (EBITDA) od 4,3 milijarde CZK i neto dobit od 2,5 milijardi CZK, što označava snažan operativni oporavak.
Unatoč tome, konkurencija je žestoka i kako bi privukla češke putnike natrag, praška zračna luka mora nastaviti rješavati ključna pitanja: konkurentne cijene, šire mogućnosti letova i poboljšanje udobnosti putnika. Dok ta poboljšanja ne postanu standardna, zračne luke poput Beča i Varšave ostat će atraktivne alternative za češke putnike koji žele uštedjeti i vrijeme i novac.